47

Balgare ali palćene?
(I)

Na mlogjie ud nášte hora vida či ne ij još jásnu, dali smi balgare ali palćene? Mlogjije tima dumat, či lel nija smi palćene. I aku me pita nekuj ud nášte hora na barži, či kakaj sam, samija ás za riča, vájda, či sam palćenin. No aku me pita neku čužd čeleć, či kakaj sam, sas sigurnust za riča, či sam balgarin. Zaštotu znája, či palćenska nácija ne imálu i niti za ja ima. Néma niti kakaj báj u tuj, da se zvém megju námu palćene, durdi ni se mislimi za nekakva si uddelna, specijálna nácija. Zaštotu nija, makár i da se zvémi megju námu palćene, smi balgare, smi tál ud balgarsćija nárud, i ništu drugu. Kaćé moži da se dusvedoči tuj neštu? Mlogu lésnu, sas pumuštta na jazika. Tuj u paruv red. Zaštotu, aku májćinija jazić ti ij balgarsćija, možiš li da dumaš, či si ud druga nácija? Hájdati da ji zamimi puléku, na red. Da počnimi sas tuj, kujétu ij náj-blizu du námu, tuj kujétu seku čeleć ji nosi sas négu, makár kade da hodi pu sveta, makár kade da se mesti: telotu. Jáku mačnu za zami čeleka na zájam hurti za telotu i za négvite části ud drugji jazić. Taj ij i sas hurtite svazani sas roda/rudbinata, sas sekudenjšnija zanaját i t.d. Sigá, či ud kade varvat tezi hurti u balgarsćija jazić, tuj véć ij druga rabota, i tá ij mlogu interesna; za ubáda sámu idin primer, kojtu mi ij dušal sigá napámeć: u sanskrit radikále -jiv, zlamenuva báš žuv, žuvot; i aku se zadalbučimi málku u indijskata filosofija, hurtata jivan zlamenuva na sanskrit “neštu žuvu, ama kujétu ni jé saznátelnu za tuj neštu” – tojest báš nášta hurta živina, živinče! Káj, či ni možimi da pávimi i tažka filosofija na náša jazić... No, za da ni prekázvam mlogu, sam ugudil po-dole nekolku hurti svazani sas čeleka i négvotu telu, kača primer, či báš smi balgare: parvata hurta ij na náša banátsći-balgarsćija jazić; drugata ij na balgarsći jazić, tréćata na rumansći jazić, čitvartata na anglušći jazić i petata na srabsći jazić; aku já neštu sam usukal, mola da me pupráviti.

telu/telo – тяло – trup – body – telo
snaga – снага – corp – trunk – [na srabsći snaga zlamenuva sila, putera]
čeleć – човек – om – man – čovek
maž – мъж – bărbat – man – muž
žina – жена – femeie – woman – žena
májća – майка – mamă – mother – majka
baštá – баща – tată – father – [na srabsći bašta zlamenuva gradina]
dedu – деда/дядо – bunic – grand father – ded
bába – баба – babă/bunică – grand mother – baba
mlád – млад – tânăr – young man – mlad
stár – стар – bătrân – old man – star
dite – дете – copil – child – dete
monče – момче – băiat – boy – [momče, momčad]
momak – момък – tânăr – young boy – momak
mumiče – момиче – fetiţă – girl – [ni sam nameril srabska hurta]
muma – мома – tânără – young girl – moma
kokal/kokalici – кокал/кокали – os/oase – bone/bones – [kost]
koža – кожа – piele – skin – koža
kosam – косъм – păr – hair – [kosa za ćika, no ima i kosmat]
glava – глава – cap – head – glava
teme – теме – creştetul capului – top of the head – teme
čélu – чело – frunte – forehead – čelo
lici – лице – faţă, obraz – face – lice
brada – брада – bărbie – chin – brada
nos – нос – nas – nose – nos
uko/oči – око/очи – ochi – eye – oko
zenica – зеница – pupilă – pupil – zenica
klipáč – клепач – pleoapă – eyelash – [kapak]
saldza – сълза – lacrimă – tear – [suza]
uho/uši – ухо/уши – ureche/urechi – ear/ears – uho
ustni – устни – buze – lips – usna
ustá – уста – gură – mouth – usta
jazić – език – limbă – tooth – jezik
zab – зъб - dinte – teeth – [zub]
slinka – слюнка – salivă/scuipat – spit – [sline/pljuvačka]
spolj – сопол – muci – mucus – [sline]
mustáci – мустак – mustaţă – moustache – [brk, brkovi]
brada – брада – barbă – beard – brada
garlu – гърло – gât/beregată – throat – grlo
gardi – гърди – piept/sân – breasts – grudi
rebro – ребро – coastă – rib – rebro
rámu – рамо – umăr – shoulder – rame
grebnják – гръбнак – coloana vertebrală – spinal column – [kičma]
raka – ръка – mână/braţ – arm/hand – ruka
lákać – лакът – cot – elbow – lakat
ćitka – китка – palmă – hand – [zglob, članak]
dlán – длан – palmă – hand – dlan
prast – пръст – deget – finger – prst
nokać – нокът – unghie – nail – nokat
šija – шия – grumaz – neck – šija
vrát – врат – gât – neck – vrat
garb – гърб – spinare/spate – spine – [grbača]
krast – кръст – mijloc/regiune lombară – back – [ledža]
kurém – корем – burtă – abdomen – [trbuh]
krák – крак – picior – leg – [noga]
bedro – бедро – coapsă/şold – hip – bedro
kulenu – коляно – genunchi – knee – koleno
stapálu – стъпало – talpa piciorului – toe – stopalo
kokalče – кокалче – gleznă – heel – [članak]
dupe – дупе – poponeţ/posterior – seat, bottom – dupe
mozak – мозък – creier/măduvă – brain – mozak
krav – кръв – sânge – blood – krv
žila – жила – vas de sânge – blood vessel – žila
sarci – сърце – inimă – heart – srce
bel drob – бял дроб – plămân – lugs – [pluča]
čarin drob – черен дроб – ficat – liver – [jetra]
bubreć – бъбрек – rinichi – kidney – bubreg
dalák – далак – splină – spleen – [slezina]
stumák – стомах – stomac – stomach – stomak
čarvu – черво – intestin – intestines – crevo

Kako vidimi ud tuka: parvu, či balgarsćite hurti sa istu kača nášte hurti, sámu či lel tija pišat s kirilica; drugu, či aku za hurtuvami s balgarin, homa za se razberémi. Ama sas rumanec ali anglušin, á ja! Za ričéti vájda, či ni sam ugudil hurtata ćika, či lel na balgarsći ni jé taj, a ij коса. Išta da ubáda, či u idin balgarsći rečnić [Български тълковен речник, БАН, София, 1993] sam nameril i tazi hurta, upisana báš taj, кика, a ubjasnénjitu ij tuj, či ij idna ustarela hurta, kujatu se uputrebuva za “dalgu snopče niustrigana kusa na ustrigana glava”. Taj či, izgladva, uklučinu ćika ij balgarska hurta...
Interesnu ij i tuj, či idna hurta moži da ima po-više značénjita. Hurtata glava naprimer ja uputrebuvami i nija, istu kaćétu i balgarete, u po-više smisale: glava kača část na telotu, blo to na čeleć ali na márva; glava kača hitrust [toj ima glava, tojest ij pámetin, hitar, inteligentin]; glava ričémi i kugátu hurtuvami za márva naprimer [Imam sto glavi krávi] i t.d. Istu taj ij i sas hurtata sarci, kujatu ja uputrebuvami i u smisalete na duša, [čeleć biz sarci, tojest mlogu hargjev], još u smisala na centar [u sarcito na sélutu], tugázi u smisala na kurážija [sarcát čeleć, tojest kurážin, nastojin] kaćétu i u različni izraze: na gládnu sarci, imam kámak na sarcito i t.d. Istu tezi izraze gji uputrebuvat i balgarete, i to ij taj sas mlogjije drugjije hurti.

========================================

Zašto ij sinu nebeto?
(Odguvorete)

1. Kulu 71% ud puvarhnustta na planetata ij pukrita s uda.

2. Kletćite ud mozaka saobštávat prez električni i himični semnále.

3. Ne. Dinozáurete sa izčezanli sigá 65 miljona gudini a humanoidete sa se pujavili napreć s kulu 200.000 gudini.

4. Teorijata na Darwin za proizhoda na purodite ubážde, či naturálnata selekcija izbire organizmete, kujatu sa po-adaptirani na ukolnata sreda.

5.Idna gudina, tojest 365 dene, ij vremeto u kujétu Zemete patuva naoklu Slancitu. Idin denj, tojest 24 saháte, ij vremeto u kujétu Zemete se zavarti, idnaš, naoklu sobstvenata áksa.

6. Radijácijata kujatu varvi ud Slancitu stigni u nášta atmosfera prez idin proces zván difuzija. Nebeto ij sinu zaštotu po-više ud radijácijata s kasi valni – sinata svetlina – ij zaprena ud nebeto, du katu po-dalgjite valni – čarvénata svetlina – sa dupusnati da menat prez néj.

7. Pojasnata moži da se vidi kugátu u atmosferata ima maneni kápći uda i slancitu sveti na nebeto. Slančevata svetlina, kujatu sadarže sate fárbi, ij refraktirana (ali zaprena) ud kápćite uda pud različni agale, kujétu právi svetlinata da se razprasni u različni fárbi: čarvéna, žalta, sina i t.d.

8. Virusete se umenuvat prez vremeto, prez mutáciji. Tuj neštu nji puzvuleva da izdaržet na imunnata sistema na horata. Istu taj se slučva i s bakterijite. Za tuj, mlogjije ud puznátite nekupać viruse i bakteriji više ni možat da se uništat s nekupaćšnite antibiotici.

9. Kulu 3,8 miljárda gudini; ij hurtata za organisme pudobni na bakterijite.

10. Aku se ugudi solj na sneć ali na léd, purasté broja na molekulite i zarad tuj udata po-mačnu zamrazni. Suljta moži da smakni temperaturata za zamrazvnaji sas ud 15 du 32 gráda.

Udvišnu pitánče: Sezonete se umenuvat zarad tuj, či Zemete ij izvita pud agal ud 23,5 gráda. U nekuja momente ud gudinata gornata starna na planetata ij po-blizu du Slancitu i dubáve po-više guraština, tojest ij lete. Kugátu gornata starna stigni po-deléku ud Sláncitu, ij po-támnu i ij zime.