Wednesday, July 16, 2008

282

Za Ivánovo
Imálu ij idin čeleć, na ime Iván Uzun. Rudén u Stár Bišnov, ij bil učitelj u Modoš. Durdi ij bil tám, ij izdál idna kniga, “Manen katekizmus za R. Kátulcsanske pavlityene. Dal shtampati Iván Uzun, ucsitely. Szegedin 1858". Tuj neštu pukázva, či náša Iván ij bil dubar krastijánin. Ama u négu ij vrela i kravta na avantjurata. Taj či, prez 1860 g., zágjnu sas nekolkus familiji palćene ud Télépa i Bišnov, stiga blizu du Pánćevo, kadetu usnuváva idno sélu kujétu mu nosi imetu: Ivánovo. Iván Uzun ij bil i tuka učitelj i tuka ij i umrel. No prez négva žuvot toj ij bil puznát i sas négvite poeziji, osubitu sas umorisitčnite mu pesmi, kujatu sa se peli pu svátbi i sedenći. I taj kaćétu ij bil i vésel, utorin čeleć, toj ij bil dubávil privilegijata da si utori u Ivánovo kafána i da ni plášte dának. Etu idna ud négvite poeziji:
Za si dám' ás dara,
Parenj na svikara.
Za mu dám rizata,
Da si nosi brigata.

Gá mi išti toj fruštuk*
Za mu svara idin čuk.
Da mu udlékni na zabite,
Da s’ ustávi puparžinite.

Svikarvata za ja bija,
Za ja stiskam kača ulija.
Za mi páli sobata,
Skruma tika u robata.

Gá si dodi svékara,
Pa za légni u tura.
Nikuj négu da ni čuj,
Nit nevesta da gu izuj.

*Ud nemsći Frühstück = zakuska za sutirnata

Ama istorijata na Ivánovo ij dosta burna i ni se svaršva sas Ivána. Na distina gudini sled usnuvávanjétu, sélutu ij blo udávinu; to se ij pudnuvilu sas pomušt ud starna na uprávitela na daržávnite zemi ud okraga, Nagy György, pa taj či sélutu ij blo prekraštenu na négvotu ime, Gjurgevo. Prez 1876 g., sled katu nanovu ij blo uništinu ud udite, sélutu ij blo pumognatu ud gulemija prijatelj na banátsćite balgare, čanádsćija biskup Šándor (Aleksándar) Bonaz, katu s negvata pomušt se ij izdignala čarkvata i škulata. Zarad tuj, tozi pać to ij blo kraštenu Sándoregyház (Čarkvata na Šándor).

U svazka sas tazi informácija za Iván Uzun išta da zabeleža, či ij prejata ud Miletič; to u Ivánovo ima legendata kujatu ubážde, či usnuvátela na sélutu ij bil nekakaj Iván Guran, pá palćenin ud Bišnov. Kuja ij istenata, čekam da mu razsvetli nekuj sas dokumente...
* * *
Vu predlágam po-dole da razganéti idna kniga s poeziji kujatu ij izlezala tazi gudina u Pánćevo, Sarbija. Ávtorćata, Magdalena Vasilčin Doža, si upisva, u 56 poeziji napisani na srabsći jazić, useštbite. Poezijite sa prevedéni na palćensći ud Augustin Kalapiš. Knigata mi se vidi interesna ud po-više gledni točći:
- ambaj ij parvata kniga na palćensći jazić publikuvana u Sarbija???
- jazika (palćensćija) mi izgladva dosta "izmačin" ud prevodáča. Se čuda, kako zlamenuva tuj "Ubstánvaj u 56 svetic", "svojten", "palnu-kraftna", "postojbina" i još mloooogje hurti ud uvodnata reč... Da ubáda istenata, aku ni bi imálu i srabskata starna, ni bij razbrál ništu ud tozi uvod, ama niti ud poezijite. Tojest, mi ij žálj, či nikuj ne pruveril palćensćija tekst, napreć da badi napičetin. Osubitu či sigá, u erata na Internet, tuj neštu lésnu ij mogalu da se naprávi i biz nitikakaj udvišin trošak...
- mi harésvat dialektizmete kaćétu "jal", "hola", kujétu pukázva, či prevodáča ij báš palćenin.
Kolkutu za samite poeziji, tija sa mlogu hubanći... aku gji četéti na srabsći...
* * *
Etu sigá i idin kas klip, u kojtu ij hurtata za palćenete ud Vojvodina, ud sélutu Belo Bláto (zafálem na Miki za link-a). Klipa ij ud Emisijata "Panorama" na BNT ud 11 juli 2008 g.:

Българи далеч от България - репортаж от Войводина
http://news.bnt.bg/content/view/full/212597
Те учат литературен български. И искат да учат още. Банална новина, ако обаче не се намирахме на 40 километра от Белград, в равната Войводина – толкова равна, че е под нивото на Дунава. Тук от 140 години живеят българи, които искат да допълнят своя пълкянски, или павликянски диалект с литературен български.
Василчин:
- Децата, а и не само децата учат майчин език. Нашата функция е такава: без езика не може да се запази националната ни идентичност. Езикът и вярата.
Отец Тамаш:
- Тук владее мир. И аз се опитвам да бъда с всички истински пастир, както казват думите Исусови. Е, пълкянският български не ми е съвършен, но за 4 години много научих.
Банатските българи-католици се заселват тук през 1868, идвайки от сегашна Румъния. Потомци на бежанците от Чипровското въстание 2 века по-рано, те живеят заедно с унгарци, сърби и дори словаци в Иваново, село с хиляда жители. Молят се заедно в селската църква “Свети Венделин”, при свещеника-унгарец.
Отец Тамаш:
- Главно стари хора идват в църквата. Иначе българите са богобоязливи, добри хора, които не се отричат от вярата си. Е, такива са и унгарците тук.
В Иваново, на 400 километра от българската граница, вървят коли с български номера. Хората гледат към България: Кандидатстват за паспорти и университети, общуват с български организации, но искат да останат тук, в Банат.
Преди 3 години България е изпратила учител по майчин език – и днес, от клас с 9 деца в селското училище, 8 са се записали на български.
Децата попиват вестите от България, а Петър Василчин и хората му се опитват да преборят бюрокрацията, за да може майчиният език да се учи повече. В салона е студено, но децата не се плашат от репетицията. Казват, че им харесва да пеят на български.

3 Comments:

Anonymous Anonymous said...

http://images.google.com.au/imgres?imgurl=http://www.srim.vojvodina.sr.gov.yu/srpski/aktivnosti/foto/bug_ambas_1.jpg&imgrefurl=http://www.srim.vojvodina.sr.gov.yu/srpski/aktivnosti/BeloBlatoGrgic_25.05.07.htm&h=285&w=380&sz=36&hl=en&start=32&um=1&tbnid=ve1Pxvjfsbi6TM:&tbnh=92&tbnw=123&prev=/images%3Fq%3Dvasilcin%26start%3D18%26ndsp%3D18%26um%3D1%26hl%3Den%26sa%3DN

POSETA BUGARSKOJ MANJINSKOJ ZAJEDNICI U BELOM BLATU

Clan Izvršnog veca AP Vojvodine zadužen za regionalnu i medjunarodnu saradnju, Predrag Grgic i ambasador Republike Bugarske u Beogradu, Georgi Dimitrov posetili su bugarsku manjinsku zajednicu u Belom Blatu, 25. maja 2007. godine.
Cilj posete je bio da zvanicnici Izvršnog veca AP Vojvodine i predstavnici Ambasade Republike Bugarske u neposrednom razgovoru sa predstavanicima MZ "Belo Blato", rukovodstvom škole koju pahadjaju deca, pripadnici bugarske manjinske zajednice, predstavnicima bugarskog nacionalnog savega, predstavnicima lokalne samouprave, razmotre potrebe i mogucnosti materijalne i druge vidove pomoci pokrajinskih organa vlasti i Ambasade Republike Bugarske na poboljšanju uslova za obavljanje nastave na bugarskom jeziku.

Susretu u Belom Blatu prisustvovali su i Goran Ibrajter, zamenik predsednika Opštine Zrenjanin, kao i II sekretar Ambasade Bugarske, Krasen Jurukov i ataše za kulturu, Ivajlo Kirov.




Nakon kraceg susreta u domu kulture u Belom Blatu, domacini su gostima uprilicili obilazak lokalne osnovne škole "Trandafer", zatim obilazak etno kuce u cijem prostoru je realizovan kraci kulturno-umetnicki program u kojem je uzeo ucešce i mladi bugarski umetnik na klasicnoj gitari David Denov, kao i obilazak jedne seoske kuce, koja je adaptirana u ucionicu, u kojoj se odvija nastava na bugarskom jeziku za dvadesetak ucenika, pripadnika bugarske manjinske zajednice.

Za potrebe obrazovnog rada ove grupe ucenika, Ambasada Republike Bugarske je poklonila televizor, a Vasilcin Petar – ovlašceno lice Bugarskog nacionalnog saveta za Vojvodinu, sa kancelarijom u mestu Ivanovo, deci je, u ime ovog Saveta, poklonio video-plejer.


Domacini su upoznali clana Izvršnog veca AP Vojvodine, Predraga Grgica i ambasadora Republike Bugarske, Georgi Dimitrova, da, iako po brojnosti relativno mala etnicka zajednica (na podrucju Vojvodine živi oko 1700 Bugara i oni su uglavnom skoncentrisani u naseljima Belo Blato, Ivanovo, Skorenovac i Konak), izražena je velika želja da se ucini pomak na planu ocuvanja nacionalnog identiteta putem ucenja bugarskog jezika sa elementima nacionalne kulture u redovnim školama (predlog nastavnog programa predao je ambasador Dimitrov predsedniku Pajticu prilikom zvanicne posete Izvršnom vecu marta o.g.), kao i da se stvore bolji uslovi (da se razmotri mogucnost izgradnje škole u Belom Blatu) za odvijanje nastave i druge kulturno-obrazovne aktivnosti pripadnika bugarske manjinske zajednice.



Predrag Grgic je obecao domacinima da ce sa iznetim predlozima i inicijativama upoznati predsednika Izvršnog veca AP Vojvodine, mr Bojana Pajtica i da ce preduzeti potrebne aktivnosti kako bi se u najskorije vreme realizovao sastanak kod predsednika Pajtica, kojem bi pored predstavnika Ambasade Republike Bugarske i Bugarskog nacionalnog saveta prisustvovali i predstavnici Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje i kulturu, Pokrajinskog sekretarijata za propise, upravu i nacionalne manjine, i Pokrajinskog sekretarijata za finansije, radi konkretizacije pomoci bugarskoj manjinskoj zajednici.
Ambasador Georgi Dimitrov je naveo da je prilikom zvanicne posete Izvršnom vecu AP Vojvodine marta o.g. dobio punu podršku od predsednika Pajtica za inicijative koje se odnose na pomoc bugarskoj manjinskoj zajednici, tako da ce sa zadovoljstvom prihvatiti ucešce na predloženom sastanku i izrazio spremnost da sa svoje strane obavi potrebne kontakte kod Republickog ministarstva za obrazovanje i Republickog ministarstva za finansije, a pomoc ce pružiti i Vlada Republike Bugarske.

4:35 PM, July 19, 2008  
Anonymous Anonymous said...

U svazka s prevoda na poezijite na Magdalena Vasilcin Doza, bij stel samu tuj da rica, ci takozi nestu se dugazde ga prejemimi, ci sekuj mozi da pisi taj kakjetu toj cuji, a ne pu idnija normi i pravila. Tuj zlamenuva, ci aku u seku selu ima specificni hurti ali specificin nacin za pruiznasenji na idnija i sastite hurti, tugazi sekuj za gji pisi taj kakjetu toj gji cuji. Rezultata za badi idna pudpalna "babilonija", taj kakjetu dukazva i prevoda na poezijite (mlogu dubri) na Magdalena. Misla, ci se razbire siga zasto sa nuzni gramatikalnite pravila i normi u pismenustta na seku jazikj (uklucnu i na nasa banatskija balgarskji)...

3:21 PM, July 21, 2008  
Blogger Bryce said...

Interesting comments, facts, and discussion. They were very insightful.

Here's a great Bulgarian language website you might enjoy:

Български wiki browser

4:35 AM, September 30, 2008  

Post a Comment

Links to this post:

Create a Link

<< Home