Wednesday, June 22, 2011

638

45 Comments:

Anonymous Anonymous said...

Aku bijti natrukval idin recnic , vajda bija mogal po vise palcene da cetat NASA GLAS. Se ugruzevam si po mlogu ud kacetu pisiti. Ij zalnu ci u vaste race ij taz vlas da upazit nasa jazec sas kojtu smi se rudil, pa vija gu harat. Nija maj sinca se usestem PALCENE i hurtuvam palcensc. Zako ij nuznu da umenevat hurtite kujatu gji imam na nasa dialekt????? Mislit ci na nekuj mu harisva???? Si po vise tima udstarnevat sas vastu pisanj!!!!!!!! Kako treba da pravim za da razberit ci ni mu harisva da uvizdet balgarsc huri GA NIJA SI IMAM PALCENSCITE! Nem dragu vise da ceta nuvnata! Zako da napisis KMET ga moj napisis BIROV? Sam precal nekolku reda i sam sapcasal slednite hurti za kujatu sam cigurin ci mojte star rodnic nista gji razberat al unez mlad kujatu sa se utranal u varuseste i nisa ucil balgarsc jazic u skulata. (priklucvanjitu, poluostruva, zavladela, prestoj, podnozjetu... i taj na dalja). Sas sim sti se usukal milni redaktore!Vija pisit na vas da vu harisva, al na namu da mu-j dragu da cetim?

9:47 AM, June 24, 2011  
Anonymous Anonymous said...

Bravo Anonymous, as sam se rudila u Timisvar, tuca sam hodla na scula i nisam uchila nikade bg u sculata, mlog neshtu ni razbirem kako pishit. Sam crinala da nit ni ulagam vishe taz nuvna, caco pa da hurtuvam za revistata.

11:46 AM, June 24, 2011  
Anonymous Anonymous said...

Az bij predlogal u mestu BIROV da pišimi naprávu PRIMAR, za da razberat sate. Lel to i se vazva: kasápina rábuti u kasápnicata, birbére u birbérnicata a birova? U birovnicata? Etu zašto ij dubre da haznuvami PRIMÁR, zaštotu homa možimi da haznuvami i PRIMARIJA. Tojest, primáre rábuti u primarijata! I taj, etu či satu za badi na red i nášte stári rodnici za badat zaduvolni!
*******
Za bulkata Anonymous (2): ni sti vija krivi, či ni razbireti. To seku idin jazić treba parenj da se nauči. Nekuja ud námu smi bli sréćni, či ij imálu koj da mu nauči da pišimi i da četémi na náša jazić. A to se znáji, či se počniva sas ázbukata. Pa aku vija za pišiti i na dálja "scula" u mestu "škula", možat da se smejat sámu unezi, kujatu znájat rumansći. A palćenete, tija možat sámu da revat...
"Napreć da hurtuvaš, slušej. Napreć da práviš, pumisli. Napreć da kritikuvaš, pučekaj. Napreć da se utkážiš, PROBAJ!"
Áz dumam da ni se udkážiš ud čatenjétu na májćinija jazić, pa sas vremeto za ti harésvat i "balgarsćite" hurti ud náša jazić, kujatu ni sas sas ništu po-hargjevi ud madžersćite (ášuv, birov, kurmánj, levor, sabov, tolvaj, štalog, čipor, házna, fel, mozi, zokni, bukondže, faršángji, hámešin), ud nemsćite (birt, gáng, grunt, drot, klomfer, kuršmit, luft, páur, péglajs, tárelj, cájger, hajzlibánj, krigla, ćifla, lárma, pákla, fláška, frángla, štácija, faširte), ud garsćite (busileć, gjeránj, darmonj, DÁSKAL, kalcunj, kokal, kumáć, ćilér, lastár, manastir, odar, prast, stumák, kukla, kuna, magja, mirizma, tarpéza, HURTA, Vangjélu, hora, jévtinu, káta, makár), ud tursćite (bakar, duláp, dušég, hirgjén, ćéf, pišćir, sandak, čakrak, burma, ćindija, gjubre, halka, čarga, kafe, kopče, ćébe, rende, péndžara, bedevá, JAZIĆ, tamánj) ali ud rumansćite (putéka, skrum, vežulija, kurka, kurkonj, roba, fálka, galušći, kapriore, baškurisvam, nakažisvam, krécav, FALOS.

MIKI

12:07 AM, June 27, 2011  
Anonymous Anonymous said...

Ud uveć sam znájal, či čitátelete na Náša glás i na "revistata" sa umni hora. Tuj ji svedoči i parvija komentátor, kojtu ij razbrál či KMET=BIROV, ama se vidi, ni moži da preglatni tazi hurta.
Se duma, či svinjata ni moži da si izdigni glavata, za da vidi dzvezdite. Taj ij i sas nekuja ud nášte bišnuvene, kujatu ni možat (ali ni štat) da razberat, či palćensći (ali po-dubre banátsći balgarsći) se hurtuva ne sámu u stolicata na palćenete – Stár Bišnov – negu i u Vinga, i u Bréšća, ama i u Bardáre, i u Ivánovo. Tija ni možat (ali ni šat) da razberat i drugu neštu: či nuvinata i "revistata" sa izdádini na daržávsći trošak, pa štém-ni štém, nija, banátsćite balgare, gji predstávemi, prez tezi publikáciji, sate balgare ud Rumanija. Pa tugázi, ni jé li jásnu, či treba da pišimi taj, či da mu razberat kolkutu se moži po-više tima?
A za unezi, kujatu ni štata, ni možat ali ne nji drágu da četat na tejna jazić, u tezi publikáciji ima i hubanći svetičita!

Miki Dutza

9:29 AM, June 27, 2011  
Anonymous Anonymous said...

Здравейте, братя българи от Банат! Аз живея в “сърцето на България” но осъзнавам, че България живее във вашите сърца и души, скъпи редактори на в. Наша глас! В началото беше ми трудно (и малко странно) да чета на български език написано с латиница, обаче сега вече свикнах и чета с голямо удоволствие този вестник. Нетърпеливо чакам излизането на всеки нов брой на вестника ви където намирам стария свещен език на нашите деди.
Вие сте хванали здраво юздите в ръцете си и сега дръжте само правия път. Не се отклонявайте от този път който води до сърцето на всеки родолюбив българин. Вие, редакторите на в. Наша глас доказахте, че банатските българи наистина са носители на факела на българския дух. Радвам се искрено, че съхранявате старата българска реч и едновременно се стараете за обогатяване вашия местен банатски говор с думи от съвременния книжовен език. Това действително се оказва свързващо звено между всички нас – българи пръснати по ширината на целия сват.
Не обръщайте внимание на такива тъпи безумци както е този “анонимус I”! Те действуват против общите интереси на българите. Такива тъпоглави има навсякъте, даже и в България. Те с техните дребни мръсотии търсят само да оскверняват правилността на езика и чистото съзнание на искрените родолюбиви българи…

Желая ви успех и не се отклонявайте от правия път по който сега вървите!

С дълбоко уважение се прекланя пред вас
Петър Павлов

3:39 PM, June 27, 2011  
Anonymous Anonymous said...

Se radvam ci parvija Anonymous vu-j napravil da se bunit kace da se branit naprec negva komentar. Sam saglasin ci sate hurti kujatu Miki gji-j spumenal se taglat ud drugjie jazic, ama tez sate na idno mestu pravat nasa palcenscija jazic kojtu smi gu naucil mlogjie ud namu naprec rumanscija, taj ci NISTIT DA RAZBERIT ZA KAKO NISA ZADUOLNI VASTE CITATELE. Piset "statija" = articole na balgarsc za da razberat sate balgare ud pu sveta, ama piset i na palcensc taj kacetu hurtuvam nija, nidet i ubraste tolkus. Smi razbral vasta zelba za da badi dubre za balgarete, ampa zako da ne mu dragu i na namu palcenete ga zimim nuvnata Nasa Glas u rakata? Si kupuvam nuvni za da cetimi novotu i ne da gladem sveticta, znaja ci-j lesnu da izpalnis sas svetic ga ni znas kako da pisis, ama moj se napravat izlozbi sas svetic za kujatu ij dragu za takoz, ali izlozba ud "fotosti" pu kacetu ij blo napisan idnas u Nasa Glas. Nit makar niji kalitativna=kacestvena hartijata za da razberis sveticte. Tuj sas sveticte mlogu se premineva! Idet pu selata u Star Bisnov, Bresca i Vinga pa slusejti kace hurtuvat horata. Tugaz za imat za pravu vija ga naste misnici za krinat da mu predikuvat na vasa jazic. Sinca znajm ci Carkvata mu-j upazla namu kaca balgare-palcene i sas tuj smi upazli i jazika nasa.

7:14 PM, June 27, 2011  
Anonymous Anonymous said...

Idejata sas Čarkvata kujatu mu ij upázila ij taj i taj. Kako za ričéti naprimer za nazarencete, kujatu i tija se useštet palćene? tej gji ij upázila, vájda, tejnata čarkva.
Ampa kako za ričéti za tuj, či sa mu bli "iztriti" sate nášte stárite vervanjéta, kujatu za Čarkvata sa bli sámu magji? Kade ij náša stárija folklor, biz Marija i Mandalina? Báš taj da smi bli sirumáse, či da némami máj ništu pre-krastijánsku, ni mi se verva...

9:02 PM, June 27, 2011  
Anonymous Anonymous said...

Parvia anonymous ima za pravu.Mlogje hurti ni gji razbirem, pu selata se revat horata ci ni cetat vise nuvnata ci ni ia razbiret. Pregladem svetictata i tolkus.Da, nija smi naucin da dumam hajzlibanj ali farkalu i NE samolet i taj na dalja. Nija ni hurtuvam taj kacetu vija pisit!

As, Palcenina

9:49 PM, June 27, 2011  
Anonymous Anonymous said...

aku guspudare koitu ubajde ci i ud srtito na bulgaria as ni razbirem zako vu udvraste na balgarsti zako ni pis i toi pa tai kacetu ceti u nuvnata i ubajde ci razbire satu i se pucluneva na tui ,tugaz nica crin da hortuva fix tai pa za gu razberat sate bulgare ud pu sveta ZDRAVEITE

10:45 PM, June 27, 2011  
Anonymous Anonymous said...

Guspudar Miki Dutza, zako da ni ircim ci citatelete na Nasa Glas sa HITRI hora i ne "umni"?


Hitar Petar

11:27 PM, June 27, 2011  
Anonymous murgiul said...

coi toz mikiduta?

ambai nasa nai gulemia jurnalist, ci lel vida ci tai se exprimirva caca ga pis i toi u nuvnata

11:52 PM, June 27, 2011  
Anonymous Anonymous said...

Zаšto "umin" a ne "hitar"? Etu zašto:
хѝтър
Значение на думата хитър
хитра, хитро, мн. хитри, прил.
1. Който трудно може да бъде подмамен, подведен, излъган; опитен, лукав. Хитро добиче. Хитро дете.
2. Който е проява на обиграност, лукавство. Хитър отговор. Хитър поглед.
3. Който изразява склонност към заобикаляне на истината, към лукавство.
нареч. хитро.
Синоними на думата хитър
(прил.) лукав, подъл, коварен, притворен, тънък, ловък, изкусен, обигран, изпечен, отракан, опитен, умен, дълбок, лисица
(прил.) политичен, дипломатичен, остроумен
(прил.) вещ, прозорлив, умел
(прил.) безскрупулен, непочтен, нечестен, задкулисен
(прил.) измамен, измамнически, лъжлив, несигурен
(прил.) измамлив
(прил.) интелигентен, бърз, находчив, нахакан
(прил.) лисичи
(прил.) дяволит, ироничен
(прил.) съобразителен
(прил.) любезен, лицемерен, ласкателен
(прил.) неискрен, прикрит, потаен
(прил.) ненадежден, непостоянен
(прил.) труден, завързан
(прил.) проницателен
(прил.) с подвижен ум, отворен

Превод на думата хитър на английски език
sly, cunning, crafty, artful, wily, subtle, clever, wide-awake; dodgy, shifty, wary, disingenuous; creep-mouse; sl. downy
ХИТЪР като лисица vulpine

A sigá da vidimi i "umin":
у̀мен
Значение на думата умен умна, умно, мн. умни, прил.
1. Който притежава силен ум; интелигентен, схватлив, възприемчив; разумен. Умен човек.
2. Който е извършен с ум, с разум и съобразителност. Умно решение. Умни думи.
3. Който изразява ум, интелигентност. Умен поглед.
същ. умност, умността, ж.
• Умна глава. Много умен човек.
Синоними на думата умен

(прил.) мъдър, разумен, разсъдлив, здравомислещ, смислен, свестен, прозорлив, осторожен, схватлив, възприемчив, интелигентен, зрял, трезв, умна глава, сече му главата, сериозен, съзнателен, поумнял
(прил.) хитър, дълбок
(прил.) далновиден, учен
(прил.) бърз, находчив, остроумен, безскрупулен, нахакан
(прил.) способен
(прил.) проницателен, благоразумен
(прил.) наблюдателен, буден
(прил.) съобразителен, тънък
(прил.) отракан, ловък
(прил.) надарен, талантлив

Превод на думата умен на английски език
intelligent, clever, smart
(разумен) prudent, sensible
(проницателен) shrewd, разг. cute, brainy
природно УМЕН sharp
много УМЕН as sharp as a needle; quick-witted
УМЕН съм have o.'s wits about one

JÁSNU?

Miki

1:05 AM, June 28, 2011  
Anonymous Anonymous said...

Na gulemotu mlostvu ij JASNU, sam na redaktorete ud nuvnata ij zadosta OBLACHNU. Nasa Glas moi gu chetat virtualnu sate bg ud pu sveta, ama si kupuvat nuvnata sam palcenete ud Banata i le aku dubre se mislim u 1990-te gudin se-j ukrinala taz rabota za tuj kupche palcene, pa sega nai parenj za se bunim za drugjete bg?

6:28 PM, June 28, 2011  
Anonymous Anonymous said...

bei ama sti pametni, takoz nima!

9:49 AM, June 29, 2011  
Anonymous Anonymous said...

Za palcenete, kujatu ni znajat da cetat taj kacetu se pisi u Nasa glas!

Ud pocnivanji treba prepuznaja, ci az nisam taj HITRA kaca vas. S puniznust izjavevam, ci az sam samu idna UMNA zina. Ama taj, kacetu sam si az, sam sapcasala tuj, ci nuvinata Nasa glas ij izdadina ud BALGARSKOTU Druzstvu ud Banat – Rumanija, a ne ud PALCENSKOTU Druzstvu. I tazi nuvina siga se izdava za celotu BALGARSKU malcinstvo ud Rumanija, a ne samu za banatscite balgare. Udvan tuj, nuvinata ja cetat i drugjje BALGARE, kujatu ni zuvejat u Rumanija.

Razbirem, ci na palcenete ni nji haresva ga namerat u nuvinata neku balgarska hurta i zaradi tuj sa sarditi. Dragji hora, nideti se jadosva, zastotu jada za vu razbuli i za ustarejti naprec vreme! Aku ni zeliti, nideti da ceteti tazi nuvina. Ima tolkus drugjje nuvini, ud megju kujatu moziti da si izbireti. Nikuj ni vu sili da ceteti takozi, kakotu na vas ni vu haresva. Zlamenuva, ci tazi nuvina, u kujatu ni se pisi na palcensci jazic, ij za banatscite i za drugjjete balgare ud Rumanija. Na vas vajda bi vu haresvalu idna palcenska nuvina, u kujatu da se pisi samu taj kacetu se hurtuva samu u vastu selu, samu u vasta mala i, zasto ne, samu na vasta ulica (ali samu u vaste duma). Ustaveti nuvinata Nasa glas na banatscite i drugjjete balgare, kujatu znajat i mozat da ja cetat.

Ud druga starna vija ni bi trebalu vise da patiti tolkus, ga vu moret, vu silat da si izprastet vaste dica da ucat u fakultete ud Balgarija ali samu na neku festival, konkurs, ekskursija ali u vakancijata – pa u Balgarija. Umestu da si izprastet (na sila i protiv vasta ole) vaste dica u BALGARIJA (tam detu se hurtuva i se pisi na jazika balgarscija, kojtu vija ni gu pudnaseti), po-lesnu za vas bi blo da si izprastet dicata na skula ali u vakancija u PALCENIJA (darzavata u kujatu se hurtuva i se pisi na palcensci jazic, bas taj kacetu se hurtuva samu u vastu selu, samu u vasta mala i samu na vasta ulica).

I jos nestu: ni bi trebalu vise nikuj da vu namore da se prebireti na sila, protiv vasta ole, u BALGARSCITE kasti ud filialite na Balgarskotu Druzstvu i nitu da vu silat da praviti sport na sportnite bazi na Balgarskotu Druzstvu, ga vija ni tarpiti nistu balgarsku, osubitu da viditi napisana ali da cujti neku balgarska hurta.

A pak nekuja ud vas, aku tolkuz mlogu tlejat i gurat za palcenskotu, mozat i da se preselat za doveka u PALCENIJA (znajti vija, unazi darzava u kujatu se hurtuva i se pisi na palcensci jazic), taj kacetu s gudini naprec mlogjje banatsci balgare sa se preselili i zuvejat i siga u Balgarija (tam detu se pisi i se hurtuva na balgarscija jazic, kojtu vija gu mraziti).

I aku sti istensci palcene, tugaz ni moza da razbera kace tarpiti vija jos da flezvat u katolicanskata carkva i ni sti se ubarnali na vasta stara palcenska vera, kujatu ni dupuste pucitvanjetu na svetcite, klanenjetu naprec cipvete i naprec sveticite, nitu makar klanenjetu ali pucitvanjetu na Isusva kriz. Tuj ij gulem grej za palcenina, da flezva u takvazi carkva, u kujatu vernicite se klanat na cipve, na svetici i na Isusva kriz. Ustaveti banatscite balgare neka hodat tija na misa u tejnite katolicansci carkvi…

Ni zela po-vise da vu zadarzem, samu tolkus jos izjavevam, ci mojte rodnici i stari rodnici jos ud manena sa me ucili, ci naste prededve sa balgare, sa dusli ud Balgarija i, ci i az sam pa balgarka (makar ci zuveja u Banata). I az pa taj si uca mojte dica.

Si ista uproska, ci ni znaja da pisa na palcenscija jazic, kojtu se hurtuva samu u vastu selu, samu u vasta mala ali samu na vasta ulica, no s puniznust, sam vu napisala na nasa banatsci balgarsci jazic (kogutu gu milvam i pucitvam ud satu muje sarci i sas sate mojte sili). Nadevam se, ci za moziti da ceteti i za razbereti kakotu sam napisala, makar i da ni vu haresva tuk-tam neku hurta.

S puniznust vu puzdrave bantaskata balgarka,
Donka Ostroumova

12:55 PM, June 29, 2011  
Anonymous Anonymous said...

Nijé taj čarnu i belu kaćétu ji misliti.Mlogjije ud námu znájmi či aku jazika ni se ubugateva sas novi hurti za izustáni,pa za badi još po mačnu na négu da se izubádi novotu,Sámu či prekálenu umenevanji na hurtite nášte sas drugjije (makár i balgarsći) za izmétni palćenskotu du tolkus či ništé nitu preliče na náša májćinija.Tuka nijé hurtata sám za novi hurti negu i za dubleti,naprimer báš na toze blog moži da se sreti "pevica" na mestu "pejáčća",zako?Ud druga starna gladenu sam saglásin sas puprávenjitu na právopisa kaćétu naprimer : "hleb" namestu "leb" ali "lep","čitir" namestu "čtir","svetlust" sas krajin "t","palćensći" a ne "palćensć" itd.
Balgarsćija knizovin jazić nijé idin naturálin jazić negu izkustven,kača sate novite knižovni jazici.Toj ne bil hurtuvan nidgji kača májćin,negu naučén u ucilištata sled katu ij bil sastávin puleku,puleku na usnovata na severnu-iztočnite diálekte ud po kasnite vazroždensći dejci.Čeć posle ij krénal da izmestva drugjiete diálekte,ama za sréća i rádust na lingvistete još ne iztril sas sém satu.Aku istorijata bi bilá málku druga sigá jazika haznuvan u Balgárija bi bil po preličin na taj zvánija "makedonsći",či le parvite pisátele i knižovnici ud vremeto na vazráždenjitu sa bili balgare ud Makedonija.
Knižovnija balgarsći jazić ij palin sas čudni i tažći za námu da izguvárem zvuci i hurti,mlogjije ud tej prejati ud čarkovnu-slavijánsćija haznuvan u Muskálsku.A náša se ij razlikuval ud drugjijete balgarsći govore još napreć da si napusnat nášte prededve jursága u "stárotu gnezdu".Za námu kača malcinstvu mu ji nužnu da zapázimi unuj kujétu véć si imami i da ji ubugatevami sas novu ud balgarsćija jazić ama sám sled gá ji umeném i upreličim pu prirodnite zákune na náša májćin jazić.
A za komenta na Miki Dutza či izdávanjitata na drusžtvutu se pičetat sas daržávsći novce.Pa za tuj li treba da právimi satu čeć i da si usučimi náštu za tija da mu razbiret?Náj na sétne kogu predstáve BDB-R i aku predstáve i unezi balgare ud Vlášku kujatu si dumati "sârbi" tugaz treba si umené imetu.

2:32 PM, June 29, 2011  
Anonymous Anonymous said...

Donka , drago, piset i u nuvnata taj kacet sti napisal toz koment pa nisti duma nikui nist!za bad naj pametnu!

2:39 PM, June 29, 2011  
Anonymous Anonymous said...

ni razbirem zako sa taj sardit Palcenete, tuka u toz blog pisat banatscite balgare, tija nika pisat u palcenscija blog , al ci vaz bloga na unez det ubazdet ci sa sirbi, se tui ji.

5:20 PM, June 29, 2011  
Anonymous Anonymous said...

U Banata ima pudpalnu 276 balgare.Ne,uprusteti broja ij 278,ali vajda 279,mozi bit 281.Sas cigurnus ni nadmineva 300 dusi.Vervajti me,as znaja zastotu ci i as sam idin ud tej,i nija sinca smi novuizpiceni sled kat sa mu pukrasteli naste ubiceni i pucitvani mamace drugarjuve (daskale) posle gulemotu umenevanji.Ud naprec sinca smi bli PALCENE,smi dumali kuga ij imalu svada megju namu "nide da se karem,le smi palcene" i tuj ij blo dosta zastotu smi znajali ci naokulu namu sa bli sam luccite hora ud kuja treba da se pazimi.Nikuj ne prestepel kravnite vrazci,nikuj ne tarpel da badi nabeden ci ij namuskuril nastu sas luckotu (udvan dolnite hora za kuja sej dumalu ci sa kadarni da legat i sas svinjate),Siga naprotiv,unezi gordi palcene kuja sa mrazili luckotu i sa ubiceli tejnotu se valet u kalta i smucat macuna du macuna ud postava smuvcitu sas po gore spumenatite zivinceta.E zatuj sam stanal balgarin,da no ni me naspuredevat sas palcenete ci za gulem sram za ustana.Nema vrazka dali sam takaz ali ni,le to nema banatsci balgare i nit ne imalu.Aku nekuj puglade malku u istorijata kako moj da vidi?Za ciprovscija kraj se spumenevat sam:albance,saksonce,bosnjaci i turce.Za palcenete,misnicite mu lazat vec ud farltalj hiljadustogudistu ci nemam nistu obstu sas idna nekakva kriva vera ud kuja tija sami sa mu udlepili.Nema nistu ci tezi stari "pavlicene" sa zuveli bas na unuj mestu ud detu i naste sa izfraknali,ali ci i nija po ud naprec smi bli zvani "maniheje" kacetu i unezi "pavlicene" s kuja nija os nemam nistu.Ne,nija smi imenni naslidnici na nekakaj biskup za kogu spumenuvat na kasu letopiscete i sled tuj za doveka zamalcat.Ama istorijata ij za naucenite i u dnesnotu vreme koj ja ulaga,le naj na setne nije hurtata tuke ud nekakvi isteni sam lazi ud gore na lazi natvarini kaca svatbenska torta.

6:35 PM, June 29, 2011  
Anonymous Anonymous said...

bej drugare , balgarina ama si jac kaca sin kamak, pa ti satu znas u svazka sas istoriata na balgarete ud vlasku pu kacetu vida osubitu znas i fix kolku smi. Da znas ci smi po vise,sas mlogu po vise sam as puznavam kulu 520 i sas tojte pa sa vic vise ud 800.Ud moite nit idin nije kadarin da jade sas unez zivinceta ud tebe spumenat, ni znaja zako taj hurtuvas i kuja sa tez dolni hora?zako dumas ci nema banatsci balgare? hima! sa tuka pisat, malku se karet ama gji hima! i balgarete gji prepuznavat pugladej kako i napisal guspudare Petar Pavlov-mnogaja leta gospodin! za peroden! za da ima tortata i idno ceresce na varcitu preberetse sincata detu darzit na taz kriva vera pa napravet i carkviceta pu selata da vidit kolku za badat remnivi i nacicni! le tuj na moda!

8:40 PM, June 29, 2011  
Anonymous Anonymous said...

caco se triva be tuca? ambai i grabnal pusaca?

9:44 AM, June 30, 2011  
Anonymous Anonymous said...

Otguvor za “anonymus XVI-ja” (misla, ci nisam gresila brojanjetu).

U vasa mlogu dubre izdarzan komentar sti pisali: “Balgarsćija knizovin jazić nijé idin naturálin jazić negu izkustven, kača sate novite knižovni jazici”. Istena ij tuj, no pa taj istena ij, ci knizovnata forma ij naj-savarsenata forma na idin jazic. I na knizovnija jazic sa sazdadini (napisani) sate naj-dubrite literaturni tvorcestva (opere literare). Mlogu dubre puznatu ij, ci tam detu se hurtuvat mlogjje dialekte ali blizni jazici (vizti naprimer Indija ali Kina), idin ud tezi jazici ali idin drugji jazic stani knizovin jazic, na kojtu se pisat literaturni, naucni, religiozni tvorcestva, ali politicesci, diplomaticni i administrativni dokumenti. Idin takazi jazic ij sanskritscija u Indija ali mandarinscija dialekt u Kina (Kitaj).
Udvan tuj, ci knizovnija jazic uidinva sate jazicni elementi na idin narud u idna unitarna jazicna sistema, toj ij glavin i zaradi tuj, ci u tazi jazicna unitarna sistema sa sadarzani usnovnite normi pu kujatu se razviva (raste i se umenuva) preku vremeto jazika. Tuj nestu bi mogalu nekace da se uspuredi s genite na celeka, kujatu sadarzet sate nuzni informaciji za celeka da mozi da puraste, da uzreji i da ustareji (to jest informacijite na cijatu usnova celeka se umenuva niprekasnatu preku celija neguv zuvot). Zaradi tuj az misla, ci ni je cac takvazi gulema greska aku pu neku pac se utarve i neku dubletka, taj kacetu vija dubre sti spumenali (i nija smi hora pa gresevami i nija). S tuj nestu misla, ci ni se izmetniva nasa banatsci dialekt, negu naprotiv, se ubugateva. Pudpalnu sam saglasna i s tuj, ci ga god se uvizde nova hurta u jazika, ta treba taj da badi “prerabotina” za da “prelice”, da “izgladva” nasenska, a ne lucka.
Vu zafalem za vasa komentar i vu cekam i s drugjje haznuviti i konstruktivni prepuracvanjeta. Bij vu zamolila, aku ij moznu, da si pudpisiti komentara (makar sas psevdonim) za taj po-lesnu da mozimi da nosimi diskusijite.

S pucitvanji,
Donka O.

1:14 PM, June 30, 2011  
Anonymous Anonymous said...

Otguvor za "anonymus XVII-ja".

U vasa komentar sti napisali: "Donka, drago, piset i u nuvnata taj kacet sti napisal toz koment pa nisti duma nikuj nist! Za bad naj pametnu!"

Treba da vu ubada, ci u tozi komentar sam trasila da haznuvam kolku ij moznu po-simpluvani (prosti) hurti, za catenjetu (i razbirenjetu) na komentare da ni stani trudnu. Aku u nuvinata bi se pisalu samu takvizi (simpluvani i lesni) teksta, satu bi bilo dubre i sate bija bili zaduvolini. Ama to u zuvota po-castu pate se dugazde, ci treba da pravis ne samu tuj, kujetu ti haresva, negu tuj, kujetu treba. Mlogjije pate imas nuzda ud hurti, kujatu ni gji naj namervas u leksikata na nasa majcin jazic. To mozis da ji "zavartis" i du na setne da ji dukares nekace, ama kace izgladva idin jazic, kojtu ima i pismenust, aku ni mozi da izkazi idna ubiknuvena fraza u idna lesna i kasa forma?
Etu, s tazi prelega davam idin manen primer. Vu kana da probat da prevedeti (preubarniti) idin kas tekst ud na vlasci jazic na banatsci balgarsci (palcensci) jazic, ama taj, za tozi prevod da mozat da gu cetat i razberat lesnu i naste brajce palcene (banatsci balgare) ud Balgarija. Tuj zlamenuva, ci ni treba da haznuvami hurti: rumansci, madzersci, nemsci, srabsci, harvatsci i t.d.

Etu teksta, kojtu vu prepuracvam da probati da gu prevedeti:

1. Cu acest exerciţiu ne propunem să traducem cât mai exact textul care urmează. Traducerea trebuie să aibă exact acelaşi sens cu textul în limba română iar exprimarea să fie scurtă şi concisă .
2. Redactorul de serviciu are sarcina să scrie articolul de fond.
3. Fucţionarii, contabilii, educatoarele şi militarii în rezervă sunt nemulţumiţi din cauza scaderii veniturilor.
4. Preşedintele statului a propus reorganizarea teritoriului ţării, astfel încât să fie desfiinţate judeţele şi să se înfiinţeze regiuni.
5. Înainte de începerea şedinţei de guvern, premierul a cerut sa aibă o întîlnire cu reprezentanţii coaliţiei majoritare.
6. Juriul a înmânat premiul câştigătorului şi premiantul a fost aplaudat de spectatori.

Vu zela uspeh!

Donka O.

4:12 PM, June 30, 2011  
Anonymous Anonymous said...

Nikuj ni vu isti da preubrashtet.Vija treba da izmislit i da napishit taj za da razberat sate sas hurti kujatu gji imam i gji haznuvam. Gulemata problema ij ci vija na HURTITE DETU GJI IMAM TVARET DRUGJIE, DAKLEM HARAT NASA DIALEKT.

Petra

4:33 PM, June 30, 2011  
Anonymous Anonymous said...

1. С това упражнение ще предложи да преведе най-точно текста, който следва. Преводът трябва да има точно по същия начин текстът на румънски и израз да бъде кратка и сбита форма.
2. Редакторът е отговорен за услуга фон да напиша тази статия.
3. Fucţionarii, счетоводители, учители и резерва войници са недоволни заради спад на приходите.
4. Членка президент предложените реорганизация на страната, така че да бъдат премахнати държави и региони да се установи.
5. Преди заседание на правителството, министър-председателят е поискал да се срещне с представители на коалиция.
6. Журито присъди награда за победител и носител на публиката ръкопляска.

Петър Павлов

6:38 PM, June 30, 2011  
Anonymous Anonymous said...

Brajce, ja manet na starna sat tuj karenj, pa hajda da badim vesel! Haresva li vu muzikata, pesmite? Ja da cujm naste vesel palcencita kace hubanc pejat po starisc pesmi, napisan naprec sas 50-60 gudin (ali jos po udkole).
Muzik! Ja slusejt sam parvata pesma:
"Hajdat da se preberemi/BALGARE kuja se zvemi!..." Kace hubanc pejat naste palcene! Bre, ama tija dumat ci sa balgare. Hajt, palcenete gj nema tuka. Van sas tej ud taz pesma. Nema baj, hajda da probam druga pesma. Ja slusejt sam kace hubanc pejat veselite palcencita:
"Radusnu pejemi s plamak u gradite/Otu nija sinca smi brajce BALGARE..." Vu haresva? Hubanka pesma, ama pa pejat na balgarete. Di sa palcenete ud pesmata? Az ista da pejat za palcene a ne za balgare!
Ja da probam jos idna pesma. I naste glasuvit palcene e kako sa zapel:
"Mladi BALGARE junaci, sinca ilati/ BALGARSCI da zapejemi..." Gata, nista vise da vu slusem, du ga za pejet sam za balgare! Di sa palcenete ud naste naj hubanc i naj purcut pesmi, napisan ud naste star daskale i dirizore (se misla na gusp. Ronkov daskala i vajda i na Ilija Karabencov)? Vida ci nema palcene u tez pesmi.
Tugaz za kako hurtuvam tuka, kat naste nekpasni gulemase ne steli da pisat i da pejat za palcene, neg sam za balgare i sam na balgarsci? Ambaj ja tija sa razbral, ci nema nit kakaj palcensci narud, nit kakva palcenska darzava, nit kakaj palcensci jazic? Daklem nema nist, ama nist palcensku, neg sat na kujet mu dumam palcensku ij sam balgarsku.
Pa tugaz kakaj jazic branit vija tuka? Palcenscija? Sti videl ci dedu Jaku Ronkov ni gu prepuznava. I ne sam toj, neg i drugje naucen ud unuj vreme ne gu prepuznaval. Tija sa znajal sam za balgarsci i ci smi balgare. Pa aku smi balgare, tugaz ustavet da ima sekuj slobudnus da hurtuva i da pis i na balgarsc.
Vajda dosta sti usukval horata s tuj palcenskot. Ba smi palcene, ba smi katulicane. Udlacet se idnas kakvi smi, palcene al katulicane? Misla ci nit vija sami ni znajt kakvi sti, neg sam usukvat horata. Ama le siga vajda hima i hora po hitri (ali umni?) pa tija razbiret zadosta dubre i ni bas moj da gj lazit vise s vaste prikazc. Az idin ista da bada balgarin i da peja zagjnu s drugjete brajce "Hajdat da se preberemi/BALGARE kuja se zvemi!" I da znajt, ci ni me precat nikak balgarscite hurti.

Setnija (palcensc) mohikanin

6:10 PM, July 01, 2011  
Anonymous Anonymous said...

zakohodis na sedenka
da zaliba PALUCENKA
JALA MALI MA!

8:00 PM, July 01, 2011  
Anonymous Anonymous said...

"Nema para na PALUCENSKA muma
Nedele ga utvazde ta na ......"


"Mlogu sa remnivi PALUCENETE ga se preberat nedgji gustene......."


"Gore BALGARE PALCENE sinca Telepcene, i vija Bisnuvene, Vingane i sas Brescane"

11:24 PM, July 01, 2011  
Anonymous Anonymous said...

.....naturalni hurti napisan, tai se vid ci ud sarci sti gji pisal sincata e tuj DA artikole za u nuvnata!

ama za se turat li ?

da znajt ci bi se dignal ,,reitinga"

10:43 AM, July 02, 2011  
Anonymous Sistrite Ban. Bg. Kat. said...

(I)

Definiţia termenului "pavlichean" sau "paulician" în limba... pavlicheană (pauliciană). Cum sună sintagma "limba pavlicheană"?
Adicătelea definiţia în limba:
1. unei religii, credinţe, secte (păi, cum, religia este o limbă, un limbaj...?) sau
2. bulgară + catolică.
Care-o fi "answer-ul" corect?
Cel de la punctuletsul 1 (raz) sau cel de la punctuletzul 2 (dva)?

Să purcedem la scrierea, în aşa-zisa cu insistenţă de către unii ("atoştiuitori"), "limbă pavlicheană":

1. Palćenin = eretik, krivuvernić (ij hurtata za VERATA "pavlichenism, paulicianism")...
Se duma či tazi vera ij idna (krivu)vera=erezija, či ima još adepte, čać i u nášte deni. Tezi "krivuvernici" sa ud različni rodve, náciji, etniji.
Conclusion: Pu tazi definicija, unezi ud Banát, kujatu dumat či sa palćene, zlamenuva či sa krivuvernici. Ama lel treba da imat i idna narodnust (naţionalitate). Či lel verata ij idno neštu, a narodnust(t)a ij drugu neštu. Ni jé li taj? Taj či palćenete(=kriveljvernicite, pardon krivuvernicite) ud kakaj etničesći grup sa ali či ud kujé nacionálnu malcinstvu? U "recensământul" ud nášta dumuvina Romanija, néma menatu u rubrikata "Religie": pavlicheană, a nitu u rubrikata "Naţionalitatea" nema takozi neštu.
I još neštu da "razdraznikami": spured kogu ali ud kakvi uzroci se računi či palćenstvotu (verata, razbire se) ij erezija? Koj ima právu da udsadi či bogomilisma, katársisa, maniheisma i drugjije veri sa "krivi veri"?

2. Palćenin = balgarin katoličánin = banátsći balgarin... Dali ij taj?
Ud tazi definicija rezultirva či "palćenina" ij stáv na idin rod, na idin nárud ali na idno etničesku kupče (balgarsćija) + verata (katoličánska). Ama tuj li zlamenuva "banátsći balgarin"? Máj, máj, či taj ij...
Makár či ima, i u Banát, balgare, kujatu ni sa katoličáne.
Pa tugázi, i zaradi tezi uzroci, dali ij cigurnu či hurtata "palćenin"="balgarin katoličánin" se štinva náj-više sas sintagmata "banátsći balgarin"?
Tuka si ima mestutu i razjasnevanjitu na hurtata "palćenin" svazana s biskupa Pável (štej da greša, pa da napiša Sv. Pául... u négvotu vreme ne imálu još, ne blá sazdádina još balgarskata daržáva, ama nitu palćenskata vera), kojtu gji ij pukatoličil još, "u unuj vreme", na balgarsćite zemi. Kogu ij pukatoličil? Unezi "palćene"=balgare krivuverni spured tejnata palćenska vera (véć zvána tugázi erezija), varvi balgarete krivuvernici gji ij naprávil balgare právuvernici="novi ali drugj fel" palćene? Ali ij pukatoličil balgarete pravoslávni (ortodocşi), pa ij umenal tejna rit ud pravoslávni na katoličáne?

Usukála, razsukála...
Prečilu mu ij da se zvémi "palćene" megju námu preku vremeto? Tuka bi mogalu mlogu neštu da se izubádi i napiši. Primernu: vingánete sa se usešteli i se useštet uvredini gá nji se duma "palćene". Tija se znájat za balgare čiprovčáne. Za tuj, idin "palćenin" ud Banát ij rékal (ne kázal, negu ij rékal) či za tuj sa upádnali balgarete vingáne kača broj, či mrázat da nji se kázva "palćene", i za tuj ud novite puklulénjéta vingáne ima sassém málku balgare, a još po-málku sa unezi, kujatu da znájat makár da hurtuvat na balgarsćija vingánsći govor.

Dáklem, kuja smi nija?
Pu narodnust? Balgare ali...
Ud tuka izvisva homa i jazika.
Kaćé se zvé náša jazić? Bg. ali...
Pu vera?
Kako i koj mu ij upázilu, udvan Satmožnija Storitelj?
Jazika, verata, nášta "fire", rodnicite, dáskalete, misnicite...


Fidele diacriticus...
Ánna, Antonia, Ekaterina, Elisabeta,Frančeska, Ljudmila, Magdalena, Mira, Nádja, Silvija, Svetlána, Tánja, Teresia, Vera

9:47 PM, July 02, 2011  
Anonymous Sistrite Ban. Bg. Kat. said...

(II)
Da preglademi u "DEX al l. române" (na hartija ali on-line) kako zlamenuva: "minoritate naţională", "comunitate etnică" i "naţiune".
Minoritate națională = etnici = naţionalitate conlocuitoare = grup de oameni de aceeași limbă și origine care locuiește pe teritoriul unui stat național.

Za námu:

* TERITORIJATA ij BANÁT - rumansćija, srabsćija, nekupać ij bil i madžersćija
(Ni zanimárvami unezi ud megju námu, osubitu ud Stár Bišnov i Vinga, kujatu sa predpučéli da se zavarnat u teritorijata na prededvete - Balgárija za da usnovat tám seláta: Bardárski gerán, Bregáre, Gostilja, Asenovo, Dragomirovo. Tija se naričet BANÁTSKI BALGARI KATOLICI.
Istu pá taj, ni zatájvami sate razprahuvaštite se pu sveta BANÁTSĆI BALGARE KATOLIČÁNE. Idin náš sabesednik ij kázal: "Na máj sate kontinente ima banátsći balgare, vájda sámu u Antarctida néma... još.");

* JAZIKA ij BALGARSĆIJA - náj-stárata forma na balgarsćija jazić zapázina du sigá ud idin grup ud balgarskata diáspora, sas zaemki ud lucći=čuždi jazici, toj ij drugjija balgarsći literaturin jazić;

* VLEKLOTU (proizhoda) ij BALGARSKU. ISTORIČESĆITE DUGADJÁJI SA JI DUKÁZALI;

* VERATA ij krastijánska - KATOLIČÁNSKA,
još ud vremeto na balgarsćite zemi, kaćétu i pu vreme na beganjétu, lutanjétu i zasélvanjétu("izsélvanji", "presélvanji", "nasélvanji");

* KULTURATA izobštu ij... BALGARSKA.

PITANKATA vájda ni bi trebalu da badi: "Kuja smi?" (zaštotu tuj, véć ud idna vrajs, bi trebalu sekuj da ji znáji), a (po-više pitánći): "Na kade, kugá i kaćé?"

Néka Satmožnija Storitelj da mu razsvetli da badimi hitri i umni BANÁTSĆI BALGARE (puznáti nekupać i katu PALuĆENE) za:
idnaž - za da udceleji i prebadni sata nášta kultura
i dvaž - za... sate nášte dičeta - beleć či tazi kultura za ja ima još, za badi žuva.

Da si "izkruvimi" pate uidinati! Nizavisimu aku "tuj za badi vaz":
idin "sabov" ud Stár Bišnov,
idin "šnájder" ud Bréšća,
idin "šiváč" ud Vinga ali
един "шивач" от BG.

Pučitvami madžersćija ("sabov"), drágu nji ij za nemsćija("šnájder"), ama ubičemi i cenimi banátsćija balgarsći ("šiváč", kojtu šiji...).

Aku bi blo hurtata za idin takazi májstur, kojtu da badi predstávin u starnite na nuvinata (nuválata) "Náša glás" ali na spisánjétu "Literaturna miselj" , kuja hurta bijti haznuvali za da vu razberati sate čitátele?
Sabov, šnájder, šiváč, croitor?

Bistuš, urnodla, bizupásna igla, ac de siguranţă?
Čat, špángla, klip(s), agrafă?
Elem, cakál(u), finerče, lanternă?
Repligép, farkál(u), samolet, avion?
Oltvanji, pélcvanji, inžekcija, injecţie?
Purcija, štájer, dának, impozit?
Fagjlalt, ingecáta, sladoled, îngheţată?
Kláker, čitro, sok, suc?
Prastenče (naprastenče), burma, inel?
Karačonj, koladnica, elha, brad?
Pišćérčita, kriskindli, bumboci, bomboane pt. pomul de Crăciun?
Tolvaj, tolvaj, kradéc, hoţ?
Luft, luft, ájer, vazduh,aer?
Dá - aha, am, anči, da?
Ne - ája, ne, nu?
I taj dálja...

Korektnu hurtuvan (právogovor, ortoepic)
i
korektnu napisan (právopisen, ortografic)
JAZIĆ!

Fidele diacriticus...
Ánna, Antonia, Ekaterina, Elisabeta,Frančeska, Ljudmila, Magdalena, Mira, Nádja, Silvija, Svetlána, Tánja, Teresia, Vera

10:06 PM, July 02, 2011  
Anonymous Sistrite Ban. Bg. Kat. said...

(III)
Te(a)mă de... identitate

De tradus în... "pavlicheană":

NU fiţi desueţi ANARHIŞTI!
NU fiţi prea CONSERVATORIŞTI!
NU fiţi prea AVANGARDIŞTI!

Apoi, acelaşi text, la genul feminin...

Semper fidelis:
sorori Claudia, Doris, Gina, Larissa, Monica

10:34 PM, July 02, 2011  
Anonymous ANONYMUSAE said...

Banat
Balkan
Romania
Europa
Terra

10:39 PM, July 02, 2011  
Anonymous Anonymous said...

Sti izvil pre mlogu diskutijte! Misla ci niji nuznu da se pitam kakvi smi. Zameti Svetotu Pismu izdadnu u 1998 gudina ud naste misnic kadetu mozimi da cetimi na nasa balgarsc-palcensc jazic.Aku bi se uputrebuvala taz pismenus u nuvnata bi blo mlogu dubre. Ni treba da se sardat redaktorete, treba sam da razberat ci balgarete-palcene ud Banata si po mlogu ni cetat nuvnata ci mlogjie hurti ni gji razbiret.

Vanji

1:46 PM, July 03, 2011  
Anonymous anonymaus said...

bas ci ia cetat na srede

10:51 PM, July 03, 2011  
Anonymous Anonymous said...

Sigá mi ij stánalu jásnu i razbirem, zašto nekuja ni možat da četat Náša glás. Pa le tija ni možat da četat niti na rumansći jazić, kojtu gu učat vreme na 12 gudini, denj za denj, u škulata! Já pugladejti rezultátite na Bakalaureáta http://bacalaureat.edu.ro/2011/rapoarte/TM/lista_unitati/994/rezultate_finale/dupa_medie/page_1.html! Sámu 2 sa menali u liceja Bišnov! Treba da hurtuvam sas redáktorete na Náša glás, pa da naprávat sata nuvina sámu ud svetičita/kunčita!

10:16 AM, July 04, 2011  
Anonymous fotografa said...

umna rabota! sate bi razbirel nuvnata ! ni bi imalu zako da se prit!
Sam da ustavet pozete tai kacitu sa da ni krinat i tej da gji umenevat kacitu umenevat hurtite ci tugaz za se usucim sas sim!
Tugaz nuvinata moi da se se zvi Poza noastra! i satu za si flei u ret.
Lica nos!

10:57 AM, July 04, 2011  
Anonymous Anonymous said...

Vida, či "konkurencijata" rábuiti: u Liceja Hristo Botev sa menali 48 ud 50! Tojest naopaku - tuka ni sa menali báka sámu dvámata. Á sigá, koj ij umin i koj ij hitar?

12:01 PM, July 04, 2011  
Anonymous Ionela T. said...

Comentariile de la postul "645" pare-se că-s:
¤ unele - critici constructive şi, tocmai de-aceea, binevenite,
¤ altele - critici puerile, denotând (semi)incultură...

5:33 PM, July 04, 2011  
Anonymous vasile said...

Ai dreptate Ionela, dar care dintre ele vor fi luate in seama? eu cred ca : nici unele ,cu toate ca au critica constructiva si nici altele care sunt itradevar ironice! Fiecare dintre noi crede ca stie cel mai bine si o tine ,,sus si tare" ca are dreptate! Nu o sa se schimbe nimic si nici nu trebuie sa se scimbe cel mai bine e sa ramana fara cititori si cu asta ,,basta"

11:50 PM, July 04, 2011  
Anonymous Anonymous said...

Milni pejace palcene!

"zakohodis na sedenka
da zaliba PALUCENKA
JALA MALI MA!"

"Nema para na PALUCENSKA muma
Nedele ga utvazde ta na ......"


"Mlogu sa remnivi PALUCENETE ga se preberat nedgji gustene......."


Sam ci tez pesmi ne gj pisal gusp. daskal Jaku Ronkov. A du kolkut az znaja, u Bisnov sa turli ploca na kastata na Jaku Ronkov i sek gudina se darzi festivala "Jaku Ronkov". Tuj kako zlamenuva? Ci tez bisnuvene det razbiret u "bakare" znajat dubre ci Jaku Ronkov ij imal pravu, a ne tez det sa pisal, ci sa palcene.

6:37 PM, July 17, 2011  
Anonymous Anonymous said...

Na horata in general i haresva da razmatvat udite, osubitu nija.
Palcanete ni sa idna nacija kaca drugjete naciji, primernu:rumance, magere, sarbi, itd. Nisa nit idnija krivuvece kacetu mlogjie tima ubazdet tuj i dusvedocnu! Palcenete sa si zapazli tuj imenuvanji jos ud tejnite prededve u vremeto kat sa bli jos u Bulgarija, i tuj se znaj.
Nistu hargjevu nije da se naricem balgare-palcene ud banata, sam ci ga dumam taj da znajm kako dumam, zastotu homa za se namerat valce da skoknat na namu.
Naste starite taj sa se naricel i nija treba da badim falos na tuj zastotu Palcenina i idin istensci Balgarin zastotu si-j zal tuj ime ios u vremeto na Boris krale,katu i stanal krastijanin.Pugladejti kako i pisal Jaku Ronkov za taz rabota.

falmis!

10:56 AM, July 22, 2011  
Anonymous Anonymous said...

Za náštu nárudnu ime "palćene" moži da se ubádi mlogu neštu.To nekać ij bilo naložinu koj znáj kugá,ud kogu i zakako,ama sas vreme to ij stánalu náštu i sas tuj ime smi se zapázili.Sigá da se utričem ud idin ud usnovnite ni beleci ij neštu preličnu na umenevanji na sobstvenotu ime.Kaće za mu pumogni tuj da si puznávami menatotu?

Drugu neštu kujé ništat da razberat idnija ij či "palćenete" némat ole da gradat čarkvi,tejnite predeve sa ji naprávili tuj.Ništat da utemelevat novu družstvu ali da pudnuvevat idna nekakva vera kuja moži da sa ja imáli i posle napusnali prededvete.U paruv red či ne ustánalu ni sleda ud nija a drugu či nitu istoricite ni sa složni kakva točnu ij bilá.

Palćene nisa sámu unezi na kuja prededvete sa dušli u Banáta.Sa bili ustánali mlogjije po više u Tursku i nekuja sa se presélili po kasnu u Vlášku,drugjije sa stánali musulmáne,pravoslávni,nuverce i niverce,ama neštu gji svazva i to ij menatotu (aku si ji znájat)."Koj ni si puznáva menatotu..."

Balgarete néma kako da se plášat,pudnuvevam ci ništémi da zavarnimi menatotu,sámu da ji puznávam.Ni smi (náj više ud námu) prutiv organizácijata kujatu mu predstáve,ništémi da se delimi ud vás,ni mu treba palćensku družstvu gá si imam náštu,dicáta i taj igrájat véć pu scenite sas hubavotu ime "Palućenka".Satu détu ji imam ij zájdnu,prutivni hurti gji daržimi za puparžini.

Nuvinata kujatu ij počnala da se izdáva u 1990 ij bilá imenuvana "Náša Glás" a pud zaglávjétu ij bilo zabelezanu "Orgán na balgarskotu družstvu ud Banáta" i ud dole s po maneni sluvá "Balgarska-palćenska nuvina...".Sam štel tuj da vu ji spumena aku sti zabrávili.Palćenete prejemet či sa balgare ama se vidi či nekuja se sramuvat ud menatotu.

Za kakvi hurti se haznuvat u Banáta sti dáli idnija kuja se razlikuvat ud sélu na sélu.Se vidi či sa lucći,sa prejati ud sélenete prez različni vremetá.Nekuja se uputrbuvat još ud stárite a drugjije sa već zabrávini.Treba da se namerat kaćetu i vija nastujevat unezi razbráni ud sate.Sekuj razbire kradé-kradéc,šij-šiváč ama sámu či nekupać ni se razbire satu i nimoži da ji ubádi sekuj biz da si upleté jazika ali napljuj nekuj.

Ud napreć nášte dáskale katu sa unáseli ali sastáveli hurti sa se mislili málku,za preliče li u jazika ali za starči,za badi li razbránu ali ni.Pu nekupać hurtite ud balgarsćija knižovin jazić sa i tija prejati ud na drugjije starni.Kalbasa ali sudžuk?Pu nekupać imat i druga forma báš da sa sas sašt korenj:setlust-svetlina.Vižti kako ij napisal za jazika idin ud nášte misnici u katuličánsćija kalindár.

Megju zapázinite hurti na nášte nekupaćšni pejáče,učitele,pisátele,mamáče i gulemáše ij ustánalu za dosta častu pate spumenuvanu palćenskotu ime.To ij del ud námu,ud násta istorija i kultura.To ij idin ud nášte beleci,s tuj ime se razlikuvami ud cuždite ama i ud drugjijete balgare.Treba da pudbeležim sámu či smi banátsći balgare palćene na unezi kujatu mu zapitvat i da ni si zatajvami náštu.

7:45 AM, August 02, 2011  
Anonymous Anonymous said...

Kolku ij "náštu" tuj palčenskotu? Kaćétu sapćásvam ás, náj-više daržat na tuj palćenskotu bišnuvenete, ama sámu unezi, kujatu sa još u Bišnov. I tija ji haznuvat tuj náj-više za da se različevat ud drugjijete.
Etu idna isteska dugadjája ud Bišnov: Dve stári žini sedat na pate i razgánet Náša glás. Idnata pugladva na starnata s pukojnite, vidi svetičitu na idna pukojna i pita drugata:
– Á-máu, kuja ij tazi?
– Ni znája! - utguváre drugata. Pa lel ni vidiš, máu, či tazi ni jé palćenka, ij ud Bréšća!
Tuka misla ás či ij baja na taj zvánija palćenin. Častu pate tuj ime ij haznuvánu himbenu, za da se različevami nija ud sámite nášte! A ne, pu kaćétu ij pisal nekupać gusp. Jáni Vasilčin za biskupa Filip Stanislávov "kojtu ij bil palćenin, rudén u palćenskotu sélu Oreš, biskup na palćenete"; u pismáta izprodini u Vatikán toj "vaz négva podpis furt ij zabelezval "balgarin". Kaćétu toj ij balgarin, taj sa balgare i sate drugjijete palćene". Tuj ji ij pisal guspudin u Náša glás u počnivanjétu na 1990 g. Sa menali ud tugázi tolkus gudini i nija sé sas "palćenskotu" za vrata smi ustánali...
I još neštu: u Nikopolskata katoličánska epárhija katoličánete se razdilet sami na 7 ralzlični obštnusti, megju kujatu sa "autohtinnite/támkašnite palćene" (u Belene, Oreš, Trančovica, Lažene/dnés Malčika/, "banátsćite palćene" (u Dragomirovo, Bardársći gerán, Gustile i Bregáre), "banátsći čiprovčáne" (u Asenovo) i "rumansći palćene" (u Dragomirovo). I ugátajti kako: niti idna grupa "palćene" ni se razbire sas druga grupa "palćene" i sekuj si ima négvata čarkva, sas négvata turna...

7:50 PM, August 03, 2011  
Anonymous Anonymous said...

Darzavata "PAVLIKENIJA" tuj bi blo nestu.Nas sobstven palcensci jazic i nasta stara i prava palcenska vera. Nasta carkava i naste misnici. Pravuslavcete i katulcanete sa mu unistli satu i siga nija ji molimi Boga. Zasto?

7:43 PM, February 03, 2012  

Post a Comment

Links to this post:

Create a Link

<< Home